Zamislite da trebate cijeli dan provesti u jednoj prostoriji. Najprije zamislite da je ta prostorija u bojama: namještaj je nježno žut i narančast, na podu je plavi tepih, u uglu je velika zelena biljka. A sada zamislite prostoriju u kojoj je sve crno, sivo i bijelo. U kojoj biste radije proveli dan? Ako ste poput većine, onda u onoj u bojama. Čak i ljudi koji ne mogu razaznavati boje, osjetit će njihov učinak jer izgleda da mozak ne doživljava boje samo vidom već i drugim centrima, naročito kožom – našim najvećim fotoreceptorom. Boje mogu imati snažan utjecaj na doživljaj topline u prostoriji.
Prije nekog vremena su zrakoplovne tvrtke otkrile da unutrašnjost zrakoplova obojena u plavo povećava tjeskobu u putnika koji se boje letenja, pa su promijenili boje da bi se putnici osjećali sigurnije. Bolnice su tradicionalno imale bijelu unutrašnjost, ali su posljednjih godina i one naveliko počele eksperimentirati s utjecajem boja na pacijente. Značenja boja variraju geografski i kulturološki, ali izgleda da je njihov utjecaj na čovjeka više-manje univerzalan. Tako crvena boja može djelovati poticajno i pokrenuti mozak, ali pretjerano izlaganje crvenoj boji može izazvati promjene u pulsu, a može izazvati i agresivnost. Plava i zelena uglavnom djeluju smirujuće i potiču razvoj novih ideja. Žuta privlači oko i u manjim količinama djeluje stimulativno, ali pretjerano izlaganje žutoj boji može iritirati.
Vrlo često boje na ljudsku psihu djeluju i putem asocijacija. Tada utjecaj postaje individualan, ovisan o iskustvu pojedinca i asocijacijama vezanim uz određene boje. Mada će ti individualni utjecaji i sklonosti uvijek varirati, snažan utjecaj boja na čovjeka je neupitan pa je dobrodošlo svako istraživanje koje će doprinijeti da ga bolje razumijemo i da možemo unijeti to znanje u svakodnevni život.
Ispitujući utjecaj boja na mentalne sposobnosti, u Njemačkoj su jednu skupinu djece smjestili da se igraju u jarko obojenim sobama, a drugu u sobama oličenim u bijelo, crno i smeđe. Otkrili su da su djeca koja su se igrala u obojenim sobama odmah pokazala porast kvocijenta inteligencije, dok je kod djece smještene u „neobojenim“ sobama zabilježen pad. Utjecaj boja na učenje stalno se potvrđuje. U Americi je niz studija pokazao da su u školama u kojima su uvedene promjene u bojama učenici pokazali ponos na školu i smanjili su se problemi u ponašanju. Ispitivanja pamćenja riječi i boja pokazala su da ljudi mnogo bolje pamte boje nego riječi. A kada se trebaju prisjetiti različitih predmeta, riječi ili naučenog gradiva, boje imaju najveći utjecaj na prisjećanje.
Za sva pitanja obratite se u komentaru ili u rubrici kontakt