Način na koji razmišljate, ponašate se i učite, povezan je i s vrstom hrane koju unosite u svoj organizam, ali i načinom na koji je ta hrana pripremljena, kada i kako jedete te koju hranu jedete zajedno u jednom obroku. Hrana direktno utječe na mozak.
Pazite na ugljikohidrate
Ljudski mozak obožava šećer i žudi za ugljikohidratima u toj mjeri da je upravo on potrošač 20% ukupnog unosa. Ipak, mozak bira koje vrste šećera želi i kako će ih procesuirati. Preferira polagano, umjereno opskrbljivanje. Zato je dobro konstantno “hraniti mozak” jer kad dođe do fluktuacija šećera u krvi mozak ne dobiva konstantno hranu te ponašanje i učenje postaje otežano. Nivo šećera u krvi ovisi o hrani koju unosimo u tijelo. Neki ugljikohidrati smiruju ponašanje, a neki ga nadražuju.
Ljudski mozak obožava šećer i žudi za ugljikohidratima u toj mjeri da je upravo on potrošač 20% ukupnog unosa. Ipak, mozak bira koje vrste šećera želi i kako će ih procesuirati. Preferira polagano, umjereno opskrbljivanje. Zato je dobro konstantno “hraniti mozak” jer kad dođe do fluktuacija šećera u krvi mozak ne dobiva konstantno hranu te ponašanje i učenje postaje otežano. Nivo šećera u krvi ovisi o hrani koju unosimo u tijelo. Neki ugljikohidrati smiruju ponašanje, a neki ga nadražuju.
Većina naučnika odbacuju vezu između šećera i ponašanja. Ipak nije rijetkost čuti u narodu kako je neko dijete “podivljalo” od previše slatkog. Ali različiti šećeri različito utječu na mozak pa je logično očekivati da će neki utjecati na osobu na smirujući, a neki na aktivirajući način. Tako na primjer “junk” šećeri koje nalazimo u čokoladi, bombonima i raznim slasticama ulaze u krv vrlo brzo te se brzo apsorbiraju u organizam koji onda postiže svoje norme u vrlo kratkom vremenu.
Izbjegnite nagle padova i poraste šećera u krvi
Najbolji šećeri za mozak su kompleksni ugljikohidrati. Uz njih su dobri i voćni šećeri odnosno onaj šećer koji unosimo u organizam konzumirajući voće. Molekule takvih šećera su dugačke te je potrebno duže vrijeme da se razrade u više manjih te da se razgrade. Postepeno se upijaju u organizam te tako ne uzrokuju nagle padove ili povisivanja šećera u organizmu.
Najbolji šećeri za mozak su kompleksni ugljikohidrati. Uz njih su dobri i voćni šećeri odnosno onaj šećer koji unosimo u organizam konzumirajući voće. Molekule takvih šećera su dugačke te je potrebno duže vrijeme da se razrade u više manjih te da se razgrade. Postepeno se upijaju u organizam te tako ne uzrokuju nagle padove ili povisivanja šećera u organizmu.
Što konkretno vaš mozak voli jesti
Voće – grejp, jabuke, trešnje, naranče. Uvijek radije pojedite jabuku ili naranču nego da popijete sok od tog voća.
Žitarice – zobena kaša, mekinje, ali i špagete i riža. Izbjegavajte pahuljice od čokolade i ostalih šećernih dodataka.
Povrće i mahunarke – sojine klice, slanutak, grah i leća su iznimno dobri za mozak. Krumpir i mrkva su isto uredu kada je povrće u pitanju.
Mliječni proizvodi – mlijeko i jogurt su favoriti. I to običan jogurt, ne voćni. Danas se na tržištu nude mnoge varijante jogurta usmjerenih na zdravlje.
Voće – grejp, jabuke, trešnje, naranče. Uvijek radije pojedite jabuku ili naranču nego da popijete sok od tog voća.
Žitarice – zobena kaša, mekinje, ali i špagete i riža. Izbjegavajte pahuljice od čokolade i ostalih šećernih dodataka.
Povrće i mahunarke – sojine klice, slanutak, grah i leća su iznimno dobri za mozak. Krumpir i mrkva su isto uredu kada je povrće u pitanju.
Mliječni proizvodi – mlijeko i jogurt su favoriti. I to običan jogurt, ne voćni. Danas se na tržištu nude mnoge varijante jogurta usmjerenih na zdravlje.
Nekoliko savjeta
- hranu s visokom razinom šećera kao što su zaslađeni sokovi, slatkiši i kolači je najbolje koristiti tokom ili nakon obroka jer se u okruženju druge hrane sporije razgrađuju i njihov šećer sporije dolazi u organizam pa tako i mozak
- slatkiši u međuobrocima će vjerojatno svojim unosom šećera u mozak omesti proces učenja pa se u pauzama od učenja ne preporučuje njihova konzumacija
- za obroke u školi ili na poslu se preporučuju salate i žitarice jer potiču rad mozga
- uz hranu ne zaboravite na redovan unos vode u organizam koja nosi mnoge dobrobiti za mozak, a poznato je da ponekad i uklanja glavobolje nastale od dehidracije
- hranu s visokom razinom šećera kao što su zaslađeni sokovi, slatkiši i kolači je najbolje koristiti tokom ili nakon obroka jer se u okruženju druge hrane sporije razgrađuju i njihov šećer sporije dolazi u organizam pa tako i mozak
- slatkiši u međuobrocima će vjerojatno svojim unosom šećera u mozak omesti proces učenja pa se u pauzama od učenja ne preporučuje njihova konzumacija
- za obroke u školi ili na poslu se preporučuju salate i žitarice jer potiču rad mozga
- uz hranu ne zaboravite na redovan unos vode u organizam koja nosi mnoge dobrobiti za mozak, a poznato je da ponekad i uklanja glavobolje nastale od dehidracije
.png)
Za sva pitanja obratite se u komentaru ili u rubrici kontakt