KRITIČKO MIŠLJENJE – NAJBOLJA OBRANA OD OPASNIH SADRŽAJA
Dvije su vrste učitelja danas: jedni ostaju čvrsto zatvoreni u sigurno okruženje četiriju zidova svoje učionice, a drugima (zahvaljujući internetu) cijeli svijet postaje učionica.
Učenicima je klasična učionica pretijesna i predosadna, ali im je istovremeno svijet kao učionica pregolema prašuma: lako se izgube u moru najrazličitijih sadržaja i pritom upadaju u bezbrojne zamke svih vrsta.
U klasičnoj su učionici izvori podataka pouzdani i provjereni, a okruženje za učenje je sigurno. U učionici bez zidova uzbudljivo je, ali je i opasno. Nevjerojatno je mnogo škola koje – da bi zaštitile učenike – ograničavaju mogućnost surfanja internetom blokirajući pornografske sadržaje i sadržaje koji potiču na nasilje, šire mržnju ili pozivaju na druga neprihvatljiva ponašanja. Često blokiraju i pristup društvenim mrežama te onemogućuju dopisivanje. Prema toj logici zaštite isto tako bi trebalo blokirati i sadržaje koji manipuliraju ljudima podvaljujući im interpretacije kao činjenice, nude pseudoznanost i amaterizam nazivajući to znanošću. Kako blokirati milijune primamljivih stranica koje nude krive vrijednosti i guposti? Nemoguće, zar ne? Treba učiniti nešto drugo: naučiti učenike da se snalaze u svijetu – učionici.
Ne činimo učenicima uslugu ako im mi odabiremo i prezentiramo informacije, oni moraju to moći sami... Razvijanje funkcionalne informacijske pismenosti povezano je s odnosom prema podatcima i odnosom prema komuniciranju. Kad je riječ opodatcima, učenike treba naučiti samostalno ih odabirati, procjenjivati, pohranjivati i iskorištavati za rješavanje problema. Isto tako, treba ih naučiti stvarati vlastite sadržaje (podatke) korištenjem digitalnih alata. Kad je riječ o komuniciranju, učenike valja naučiti kako prezentirati svoje podatke, raspravljati i uspješno mrežno surađivati pazeći pritom i na sigurnost i na zaštitu autorskih prava.
Kritičko je mišljenje preduvjet informacijske pismenosti.
Kritičko mišljenje je način da dekonstruiramo situacije i otkrijemo skrivene probleme. Zastajkujemo kako bismo razmislili o podatcima koje primamo, o tome jesu li ti oni stvarno bitni, korisni i pouzdani, očišćeni od predrasuda i pristranosti, čiji su to podatci, tko ih je rekao, zašto ih iznosi, što njima želi postići...
Kritičko je mišljenje golemo područje i ako se pitate odakle krenuti, odgovor je: od početka. Na Ted Ed-u jednostavan je mali početni tečaj kritičkoga mišljenja s pet savjeta od kojih bi bilo zgodno krenuti.
U klasičnoj je učionici učitelj bio taj koji je morao kritički misliti. Rušenje zidova učionice traži da UČENIK počne kritički misliti. Naučiti učenika kritički misliti najteži je, najizazovniji i najljepši zadatak današnjega učitelja.
Piše: Dinka JURIČIĆ
.png)
Za sva pitanja obratite se u komentaru ili u rubrici kontakt